31.10.2017.

Srbija sve više uvozi svinjetinu


U prvih sedam meseci ove godine Srbija je uvezla za trećinu više svinjskog mesa nego lane, a proizvođačka industrija u toj grani beleži pad od oko tri odsto, tvrde u Privrednoj komori Srbije

Zašto Srbija sa tradicijom uzgoja svinja i sa kvalitetnim mesom uvozi svinjetinu i prerađevine?

Da li zbog cene, da li zbog teže pripreme, potrošnja svinjskog mesa i prerađevina pala je poslednjih godina sa 16,5 kilograma po glavi stanovnika na 14,5 kilograma. Manja potražnja ali i to što je, kažu stočari, teško proizvesti živu stoku, razlozi su što se poljoprivrednici sve ređe odlučuju za svinjarstvo.

U Vršcu, gde ne radi nijedna klanica, proizvođači i prerađivači se dovijaju i u lokalnim mesarama prodaju meso.

"Proizvođači stoke, kažem za ove male proizvođače, nemaju računa i sigurnost u svoju proizvodnju, preko cene žita, kukuruza, ječma, preko tih stvari od kojih se pravi koncentrat do prodajne cene žive stoke. Ljudi polako gube volju i tove stoku samo za svoju potrošnju koja im je potrebna za godinu dana", objašnjava Miodrag Logožan iz Udruženja odgajivača svinja i prerađivača mesa "Šunka".

Na slabog domaćeg proizvođača računaju uvoznici. Iako postoje prelevmani na uvoz mesa i prerađevina iz Evropske unije, na robu iz zemalja regiona nema dodatnih opterećenja.

"Što se tiče ove godine, uvoz svinjskog mesa je veći za 30 odsto nego za isti period prošle godine i za prvih sedam meseci je uvezeno negde oko 13.000 tona svinjskog mesa. Razlog svega ovoga je visoka cena tovljenika koja je bila zastupljena tokom cele godine", kaže Nenad Budimović iz Udruženja za poljoprivredu PKS-a.

Cena od 220 dinara po kilogramu žive stoke bila je viša od one koju smo plaćali za uvoz svinja iz Nemačke, Mađarske, Hrvatske. Prerađevine najviše uvozimo iz Italije, Nemačke i Mađarske. Iz naših pogona konzervirane proizvode šaljemo u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, trajne i polutrajne u zemlje bivše Jugoslavije, a svinjsko meso u Rusiju. Izvoz u Evropsku uniju koči stari problem.

"Razlog je taj što vakcinišemo protiv svinjske kuge i možemo da izvozimo samo termički obrađeno i konzervisano meso. Ne možemo trajne proizvode i polutrajne proizvode koji imaju dobru cenu i asortimanski se traže", ukazuje Budimović.

Dok se čeka ukidanje vakcinacije i otvaranje novih tržišta, država proizvođačima, između ostalog, refundira od 50 do 65 odsto investicija u preradu, subvencioniše kupovinu stoke, opreme.

"Ono što je za Ministarstvo najvažnije jeste da mi intenzivno radimo na donošenju pravilnika koji se odnose na klasiranje svinjskih ali takođe u perspektivi i goveđih trupova jer to je onda jedna objektivna ocena kvaliteta i za klaničare ali i za vlasnike farmi, odnosno proizvođače svinja", rekao je pomoćnik ministra poljoprivrede Nenad Katanić.

Dok čekaju veću pomoć države, srpski proizvođači tvrde da je domaće meso kvalitetnije od uvoznog, koje, kažu, treba strože kontrolisati.

izvor: RTS, agencije, foto: ilustracija

POPULARNO